PALA SEKIRA U MED

Zašto se kaže PALA SEKIRA U MED

Kad se nekome desi nešto lepo, kad mu se
iznenada osmehne velika sreća, ili kad postigne uspeh u
životu, u nekom poduhvatu i sl., obično se kaže da mu je
pala sekira u med.
Što se meda tiče, on je ovde sasvim logičan, jer, u
prenesenom smislu, označava slast i zadovoljstvo, a time
i sreću. Ali kako objasniti sekiru? Zašto se smatra
velikom i iznenadnom srećom kad ona padne u med?
Tragajući za odgovorom na to pitanje, naši
jezikoslovci došli su do zanimljivih i uverljivih
objašnjenja porekla i značenja izraza pala sekira u med.
Mada taj izraz svi upotrebljavamo, i uglavnom
znamo šta znači, neće biti naodmet da ovde navedemo
nekoliko karakterističnih primera.
Matešić, u Frazeološkom rječniku, uz odrednicu
pala (upala) komu sjekira u med daje objašnjenje: „doći
iznenada do velike dobiti/do položaja/do uspjeha; imati
veliku sreću“ i ta značenja ilustruje primerima iz dela Ive
Andrića, Stevana Јakovljevića i drugih naših pisaca:
,,… jer, eto, i njemu, posle toliko službovanja, pala
sjekira u med… – RADIĆ D. 2, GRAĐA.
Čestitam, kaže, kolega… vama je pala sekira u
med. -ANDRIĆ 3, GRAĐA.
Sad mi je pala sekira u med. Iednom da razmrsimo
i taj kajmakčalanski čvor. – JAKOVLJEVIĆ 1, GRAĐA.
Udala si se u bogatu kuću; pala ti je sjekira u med.
-KRALJEVIĆ.“ Dr S. Babić, pišući u časopisu „Jezik“o izrazu pala
sjekira u med, navodi brojne primere iz dela hrvatskih
pisaca, što pokazuje da je taj izraz poznat i da se često
upotrebljava na celom srpskohrvatskom jezičkom
području. Babić daje i odgovor na pitanje koje smo
postavili na početku. No davno pre njega pravi odgovor,
mada s dozom nagađanja, dao je Vuk Stefanović
Karadžić. U zbirci Srpske narodne poslovice on beleži:
„pala mu sjekira u med. Srećan je. Ja ne znam
kako je postala ova poslovica; da li nije, kad se isijecaju
čele iz drvjeta, pa kad je duplja puna meda, te sjekira,
kako se udari njom u drvo, propadne u med?“
Uz Vukovo tumačenje Babić dodaje da je,
verovatnije, izraz nastao na taj način što su ljudi
slučajno, sekući ili cepajući drva, iznenada nailazili na
med, koji su tu nakupile odbegle ili divlje pčele.
„To sam i sam jednom u djetinjstvu doživio“ –
kaže ovaj autor. „Dovezao stric iz šume drva pa ih
cijepao i naišao na med. Bila je velika radost za sve. Taj
mi je doživljaj kasnije pomogao da shvatim ovu frazu sa
sjekirom. Takvih je konkretnih doživljaja nekad, kad su
ljudi ložili drvima što su ih sami sjekli i cijepali, zacijelo
bilo više, pa se od konkretnoga prešlo k prenesenom
značenju, što je u jeziku sasvim normalna pojava.“
Posle svega ovoga jasno je kako je Nastao izraz
pala sekira u med. To, međutim, nije šire poznato pa se
mnogima činilo da je posredi nelogičnost i zato su
umesto sekira počeli uzimati reč kašika (ili žlica). Tako
je nastao izraz pala (mu) kašika (ili žlica) u med.
Ova zamena, s obzirom na osnovno značenje
frazema o kome je reč („doći iznenada do velike sreće“) teško se može prihvatiti, jer, kad kašika padne u med, tu
nema nikakvog iznenađenja. Ipak se izraz pala kašika u
med susreće ponegde u životu i literaturi, iako jezičari
daju prednost onom prvom (pala sekira u med), jer se
njegovo poreklo i značenje daju lakše objasniti, a uz to je
i izražajniji od ovog drugog.