ĆUTATI KAO ZALIVEN

Zašto se kaže ĆUTATI KAO ZALIVEN

Među više ustaljenih izraza koji kazuju kako neko
ćuti najzanimljiviji je ćuti kao zaliven. Taj je izraz uz to
teško i objasniti. Jasno nam je, na primer, zašto se kaže:
ćuti kao mula, ili ćuti kao riba, kao panj i sl. Ali zašto se
za nekoga ko ne progovara ni reči, ko uporno i dugo ćuti,
kaže da ćuti kao (olovom) zaliven!
J.Matešić u Frazeološkom rječniku ne daje
objašnjenja nastanka pojedinih frazema, pa nam
preostaje da se sami nekako dovijamo i nagađamo kako
su, u kojim okolnostima nastali.
Za frazem ćutati kao (olovom) zaliven postoje dva
moguća objašnjenja. Prvo se odnosi na širi izraz: ćutati
kao olovom zaliven, u značenju: „ne progovarati ni reči,
ne otvarati usta“. Dr B. Džaka, profesor sarajevskog
Filozofskog fakulteta, pretpostavlja da je taj izraz nastao
tako što su se u staro vreme otvori na kulama zatvarali
kamenom i zalivali olovom. Prema tome bi ćuti kao
olovom zaliven bio sažeti oblik izraza ćuti kao da su mu
usta olovom zalivena. On navodi i primer iz narodnih
govora drobnjačko-pivskoga kraja, gde seljaci ovako
teraju vukove da ne siđu u sela među stoku:
Ala, vuče, kameniče!
Usta ti se okamenila
i olovom zalila!
Drugo moguće objašnjenje u vezi je s nešto
drukčiji izrazom istoga značenja. To je: ćutati kao
zamuzen. Među poslovicama koje je Vuk Karadžić
naknadno uneo u svoj primerak Srpskih narodnih poslovica nalazi se i frazem ćuti kao zamuzen, s
objašnjenjem u zagradi: „valja da se misli na neko dijete
koje plače pa kako mati da sisu odmah ućuti sa svijem.“
Moguće je da je zamuzen zamenjeno sa zaliven, pa je
tako nastao izraz: ćuti kao zaliven (umesto: ćuti kao
zamuzen). Kasnije je, verovatno, dodato ono olovom:
ćuti kao olovom zaliven (prema već pomenutom običaju
da se nešto čvrsto zatvara tako što se zalije olovom).
Koje je od ova dva tumačenja tačno, ili postoje još
neka objašnjenja, teško je reći. U svakom slučaju ostaje
potreba da se za objašnjenjem porekla frazema ćuti kao
(olovom) zaliven i dalje traga.