BEZ DLAKE NA JEZIKU

Zašto se kaže BEZ DLAKE NA JEZIKU

Teško je sa sigurnošću reći kako je nastao i odakle
potiče izraz bez dlake na jeziku, koji se, u istom
značenju, upotrebljava i u drugoj verziji: nemati dlake na
jeziku. Takav izraz postoji i u nemačkom, samo što on
tamo ne glasi nemati, nego, upravo obrnuto – imati dlaku
na jeziku (nem. Haare auf der Zunge haben). Osim toga,
Nemci govore i imati dlaku na zubima (nem. Haare auf
den Zälmen).
Ono što se da zapaziti u vezi sa svim ovim
varijantama jednog te istog izraza u našem i nemačkom
jeziku jeste da im je zajednička okosnica reč dlaka, kao i
samo značenje, koje se u izvorima što smo ih pregledali
određuje manje-više na isti način.
U velikom Rečniku srpskohrvatskog književnog i
narodnog jezika SANU stoji:
„bez dlake na jeziku (govoriti i sl.), dlake na
jeziku nemati otvoreno, bez ustručavanja, bez ikakvih
obzira (govoriti)…”
Zatim slede primeri:
„Kao svagda o njihovim delima govorimo bez
dlake na jeziku (Car 4,89). Posve otvoreno i bez dlake na
jeziku skresat ću mu u brk svoje mišljenje (Batušić
2,48). Od mene se tuđiš, jer nemam dlake na jeziku (Ćip.
5,149). Ne vrijeđajte mi muža, jer ako je on ovako miran
i zna pristojnost, meni nema dlake na jeziku (Franič. I.
1,152).“
Na isti način, samo bez primera, ovaj
frazeologizam tumači i Matičin Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika. Tamo uz nemati dlake na jeziku
stoji: „ne ustručavati se kazati svoje mišljenje”.
J. Matešić, u Frazeološkom rječniku, isto kao i
autori Rečnika SANU, objašnjava obe verzije, ali kao
posebne odrednice:
„bez dlake na jeziku otvoreno, odrešito, smjelo,
bez ustručavanja“ i
„nemati dlake na jeziku ne ustručavati se kazati
svoje mišljenje; otvoreno/smjelo govoriti“.
Navedeni su, pored ostalih, i ovi primeri:

  1. „…autor se s krajnjom otvorenošću, bez dlake na
    jeziku, kakav mu je običaj, s ogorčenjem nesmiljeno
    obara na mnoge – po njegovu mišljenju i dubokom
    uvjerenju – iskvarenosti, licemjerja..
  2. „kad se radilo o ozbiljnim stvarima, nikada
    nisam imao dlake na jeziku… – Krleža“.
    Pavica Mrazović i Ružica Primorac u Nemačkosrpsko-hrvatskom frazeološkom rečniku, uz odrednicu
    Haare auf der Zunge haben („imati dlaku na jeziku“),
    daju objašnjenje: „imati dugačak jezik; biti drzak na
    jeziku“, a uz Haare auf der Zähnen haben („imati dlaku
    na zubima“): „biti energičan; oštro braniti svoj stav,
    svoje pravo; imati oštar jezik; biti drzak“
    Kako su se mogla razviti ova, u suštini veoma
    slična značenja našeg i odgovarajućeg nemačkog
    frazeologizma?
    Evo dveju pretpostavki, koje nisu naročito
    uverljive.
    U nekim našim krajevima postoji verovanje da
    onima koji lažu izraste dlaka na jeziku. Tako majke obično govore sinčiću ili kćeri: „Isplazi jezik da vidim
    lažeš li!“ To bi trebalo da znači da oni koji ne lažu, koji,
    dakle, nemaju šta da kriju, mogu da pokažu jezik, tj. da
    govore otvoreno i oštro, bez ustručavanja. A to i jeste
    osnovni smisao frazema bez dlake na jeziku, odnosno
    nemati dlake na jeziku.
    Nemci svoj izraz Haare auf der Zungelauf den
    Zähnen haben dovode u vezu s pričom o nekom čoveku
    koji je hteo da se prikaže kao vukodlak, pa je pokazivao
    žile (a, verovatno, i dlake) na jeziku i zubima. Otuda i
    ono „imati dlake na jeziku/zubima“, nasuprot našem:
    „nemati…“.
    Za nemački izraz uverljivije je ipak objašnjenje,
    koje se (kao i već navedeno) daje u jednom etimološkom
    rečniku, da je dlaka, odnosno dlakavost iskonska oznaka
    slobodnog čoveka. Po tome dlaka na jeziku, ili zubima,
    znači slobodan (govor i sl.).
    Ako je ovo objašnjenje tačno, i ako je izraz o kome
    je ovde reč preuzet u naš jezik iz nemačkog, ostaje
    otvoreno pitanje kako je nemačko „imati dlaku na
    jeziku“ prešlo u naše „nemati dlake na jeziku“. Mi na to
    pitanje nismo našli uverljiv odgovor. Stoga, neka to
    ostane u amanet budućim generacijama istraživača. Oni
    će, svakako, i o našim tumačenjima suditi oštro, bez
    ustezanja, da ne kažemo – bez dlake na jeziku